Svjetski dan znanosti obilježen je u Tehničkoj školi Zagreb 10. studenog 2025. Učenici 2.e2, 3.e2, 4.e1 i 4.e2 razreda slušali su u knjižnici putem platforme Teams zanimljiva popularno znanstvena predavanja naših znanstvenika.
Dr. sc. Igor Mikloušić održao je predavanje na temu: Evolucijska psihologija – nova znanost za razumijevanje uma iz kamenog doba i pokazao učenicima kako naš mozak i danas kao i u kamenom dobu slično reagira na određene podražaje.
Dr. sc. Iva Dasović upoznala je učenike s nastankom i širenjem valova potresa u predavanju: Sustav ranog upozorenja na potres (nu trešnju) i navela je nekoliko korisnih savjeta kako postupati u slučaju potresa.
U posljednjem predavanju prof. dr. sc. Davor Horvatić temom Što nas crne rupe mogu naučiti o svemiru? potaknuo je učenike na postavljanje mnoštva originalnih pitanja na koja je strpljivo i dugo odgovarao. Predavanja su učenicima dala mali uvid u svijet znanosti, rad znanstvenika i teme kojima se bave.
Isti dan s početkom u 13 sati, učenici 3.e2 i 4.e2 razreda sudjelovali su na okruglom stolu Znanost pred izazovom klimatskih promjena: globalni i mediteranski kontekst, u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Predavači su bili: akademik Dario Vretenar, glavni tajnik HAZU koji je govorio o Prilagodbi klimatskim promjenama. Zašto imati povjerenja u znanost?, dr. sc. Ivan Güttler, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda održao je predavanje o Klimatskim promjenama u atmosferi i akademik Mirko Orlić je govorio o Klimatskim promjenama u oceanima i morima, Učenici su saznali informacije o dosadašnjim znanstvenim spoznajama o klimatskim promjenama s posebnim osvrtom i njihov utjecaj na našu zemlju i Sredozemlje.
Zaključci govornika: Globalna temperatura od početka 20. st. povisila za oko 1°C. Veći dio zagrijavanja od sredine 20. st. može se prepisati čovjekovom djelovanju (uz vjerojatnost 95-100 %). Porast temperature pratile su promjene brojnih drugih parametara, pa se tako globalna morska razina od početka 20 st. povisila za oko 20 cm. Podizanje razine bilo je posljedica širenja vodenog stupca i otapanja ledenjaka i ledenih pokrova. Ako se stakleničke plinove nastavi emitirati bez ograničenja, očekuje se daljnji porast globalne temperature u rasponu od 2,3 do 4,7 °C do kraja ovog stoljeća. Takvo zagrijavanje pratit će promjene u cijelom klimatskom sustavu, pa se tako očekuje daljnje podizanje globalne morske razine u rasponu od 59-97 cm do kraja stoljeća. Uz promjene klimatskih parametara dolazi i do promjena ekstrema.
Također je naglašeno, da za ublažavanje klimatskih promjena, svatko od nas može ponešto učiniti: smanjiti uporabu automobila, koristiti avionski prijevoz samo kad je to nužno potrebno, ulagati u željeznički prijevoz, promijeniti prehrambene navike, paziti na efikasnost zagrijavanja / hlađenja domova, paziti na zelene površine, pažljivo ulagati svoj novac (tako da se smanji ugljični otisak), utjecati na odluke političara.
