Tehnička škola Zagreb

Učenici 3. razreda Tehničke škole Zagreb, smjerovi Tehničar za logistiku i špediciju i Želježnički prometni radnik 11. travnja 2024. posjetili su središnju banku Republike Hrvatske, Hrvatsku narodnu banku u okviru Praktične nastave s profesorom Kuševićem, profesoricom Čalić, profesorom Mihaljevskim i profesoricom Kobal Košmrl.

Tema prvog predavanja u HNB-u bila je 'Hrvatska u europodručju'. Vrhunski predavači HNB-a učenicima su objasnili kako je Hrvatska postala dio najužeg kruga razvijenih europskih država uvođenjem eura. Učenicima je predstavljen proces uvođenja eura kroz 4 faze: pristupanje EU, ulazak u europski tečajni mehanizam ERM II, zadovoljavanje kriterija nominalne konvergencije i uvođenje eura. Objašnjeno im je kako je uvođenje eura uvelike pridonijelo poboljšanju kreditnog rejtinga Republike Hrvatske te su im predstavljeni nedostaci uvođenja eura, kao što su gubitak autonomne.

monetarne politike, jednokratan učinak na razinu cijena te jednokratni troškovi konverzije.U prvom predavanju, također su navedeni i pozitivni učinci uvođenja eura za Hrvatsku koji su znatno veći od negativnih učinaka, primjerice uklanjanje valutnog rizika, relativno niže kamatne stope, niži transakcijski troškovi te veća otpornost na financijske krize i šokove. Predavači su učenicima iznijeli činjenicu kako je zamjena kune eurom bila vrlo uspješna unatoč velikim logističkim izazovima te kako je konverzija kredita, depozita i ostalih instrumenata izvršena 1. siječnja bez poteškoća.

Učenicima je bila zanimljiva i informacija kako je Guverner HNB-a postao član Upravnog vijeća Europske centralne banke kada je HNB postao dijelom Eurosustava. Predstavljene su im i dužnosti Europskog vijeća ECB. Prikazani su i zadaci Hrvatske narodne banke nakon uvođenja eura  te je zaključak kako su se zadaci HNB-a s ulaskom u europodručje  povećali.

Na kraju prvog predavanja učenici su sudjelovali u kvizu gdje su mogli provjeriti stečeno znanje prvog predavanja 'Hrvatska u europodručju' te su učenici koji su zauzeli prva 3 mjesta osvojili prikladne nagrade.

U drugom predavanju 'Euronovčanice i eurokovanice' učenici su se upoznali sa dvije serije novčanica, prvom serijom koja se sastoji od sedam apoena (5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura), dok se druga serija još naziva i Europa te ima iste apoene, osim apoena od 500 eura. Saznali su činjenicu kako se novčanice od 500 eura više ne tiskaju, no i dalje se mogu upotrebljavati kao zakonsko sredstvo plaćanja. Učenici su dobili primjerke novčanica kako bi analizirali njihove dijelove te se upoznali sa motivima novčanica. Na euronovčanicama se nalazi potpis predsjednika Europske središnje banke. Na naličju euronovčanica nalaze se mostovi koji spajaju države, gradove ili ljude. Od 1. siječnja 2023. godine euronovčanice se upotrebljavaju u 20 država i povezuju više od 341 milijun ljudi. Predavači su učenike upoznali sa dijelom za slijepe i slabovidne osobe na novčanicama eura. Osim po dimenzijama, apoen novčanice mogu prepoznati po reljefnim otisnutim motivima, što je učenicima i demonstrirano.

Učenici su na konkretnim novčanicama koje su im dodijeljene od strane demonstratora naučili prepoznati temeljna obilježja euronovčanica, poput vodenog znaka, prozora s portretom, prozirne brojke te smaragdne brojke koja će im u budućnosti pomoći prepoznati lažne euronovčanice te su upućeni u činjenicu da se puštanje u optjecaj lažne novčanice kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora 1-3 godine.

Nakon euronovčanica, predavači su naveli i temeljna obilježja eurokovanica te upitali učenike jesu li se navikli na veću vrijednost apoena eura od kuna. Učenici su navedeno negirali, dok su predavači rekli kako je to normalno pošto je Republika Hrvatska još u početku uvođenja eura te da će osjećaj za vrijednost apoena eura doći s vremenom. Predavači su učenicima prikazali stranice HNB-a gdje se u svakom trenutku mogu informirati o euru, proizvodnji i odrednicama euronovčanica i eurokovanica te Europskoj središnjoj banci.

Nakon dva predavanja, prije samog kraja, učenicima je prikazana Okrugla dvorana HNB-a na Trgu hrvatskih velikana koja ima bogatu povijest.  Navedena dvorana nekadašnja je Zagrebačka burza za robu i vrednote koja je otvorena 18. lipnja 1927. godine. Palača, koja je danas sjedište HNB-a, građena je prema projektu poznatoga hrvatskog arhitekta Viktora Kovačića i zaštićeno je kulturno dobro. Glavna burzovna dvorana, natkrivena kasetiranom armiranobetonskom kupolom promjera 21 metar, pokazuje svu ljepotu unutrašnjosti zgrade.

Mirna Kobal Košmrl,  prof.