Tehnička škola Zagreb

Učenici Tehničke škole Zagreb u okviru Erasmus + projekta Financijske pismenosti 13. studenoga 2024. godine bili su na edukaciji u Hrvatskoj narodnoj banci. Katarina Mikulić iz Direkcije nadzora sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma održala je edukaciju na temu ‘Sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma.’

Edukatorica je objasnila kako je sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma važna zadaća svake jurisdikcije i obuhvaća sve mjere i radnje koje se mogu poduzimati da se nelegalno stečeni novac koristi na bilo koji način ili da se, bez obzira na izvor, sredstva upotrebljavaju u svrhe bilo kakvog oblika terorizma.  

Učenicima su objašnjene temeljne razlike između pranja novca i financiranja terorizma.  Pranje novca i financiranje terorizma štetno je za gospodarstvo i društvo u cjelini. Pranje novca može biti rezultat raznih kriminalnih aktivnosti, a u skladu s time i nelojalna konkurencija za gospodarstvo, dok je financiranje terorizma glavni izvor sredstava za neprihvatljivo, prisilno postizanje određenih ciljeva i interesa na štetu drugih.  

Pojam "pranje novca" podrazumijeva niz aktivnosti u bankovnom, novčarskom ili drugom gospodarskom poslovanju s ciljem prikrivanja pravoga izvora novca, odnosno imovine ili prava priskrbljenih novcem koji je stečen na nezakonit način. Važno obilježje pojave pranja novca jest to da njemu uvijek prethodi neka nezakonita radnja. Pod pojmom pranja novca podrazumijeva se svaki postupak usmjeren na prikrivanje nezakonito stečenog prihoda na način da se prikaže kao da se radi o zakonitoj zaradi.

Pojam terorizma, u najširem smislu, obuhvaća svaku uporabu nasilja radi ostvarenja političkih ciljeva. Financiranjem terorizma smatra se osiguravanje ili prikupljanje sredstava, odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, od strane terorista ili terorističke organizacije u bilo koju svrhu, što uključuje i počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili od strane osoba koje financiraju terorizam. Rizik od financiranja terorizma jest opasnost da će financijski sustav biti zlorabljen za financiranje terorizma, odnosno da će neki pravni odnos, transakcija ili proizvod biti posredno ili neposredno uporabljeni za financiranje terorizma.

Financiranje terorizma može potjecati i iz prihoda legalnih aktivnosti (humanitarne organizacije, razne udruge, donacije). Ta okolnost uvelike otežava otkrivanje financiranja terorizma, to više što su iznosi transakcija kojima se terorizam financira vrlo često mali. Mjere koje se poduzimanju radi sprječavanja pranja novca nisu dovoljne u borbi protiv financiranja terorizma, već moraju biti dopunjene posebnim mjerama koje propisuju nadležna međunarodna tijela.

Osobe i subjekti povezani s terorizmom, koji su pod nekim oblikom sankcija, navode se na sankcijskoj listi OUN-a (UN consolidated list), na listama osoba pod sankcijama Europske unije (Consolidated List of Persons, Groups and Entities Subject to EU financial sanctions) te na listi OFAC-a, agencije američke vlade koja je zadužena za planiranje i provođenje financijskih i trgovinskih sankcija, sa svrhom očuvanja nacionalne sigurnosti i ciljeva vanjske politike (OFAC Specially Designated Nationals List).

Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije, nego je to sustav u kojemu su zakonski definirane uloge sudionika i njihova međusobna interakcija i suradnja, a čini ga više tijela.  

Tijela prevencije jesu obveznici provođenja mjera i radnja propisanih zakonom, među kojima su banke, stambene štedionice, mjenjačnice, društva za osiguranje, brokeri, odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici i drugi te Ured za sprječavanje pranja novca kao središnja analitička služba. U nadzorna tijela ubrajaju se Financijski inspektorat, Porezna uprava, HNB, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, a tijela su kaznenog progona policija, državno odvjetništvo i sudstvo.

Predavanje je učenicima bilo jako zanimljivo, što se moglo zaključiti iz toga da su nakon završenog predavanja, sami postavljali smislena i zanimljiva pitanja te navodili konkretne primjere iz prakse.

Mirna Kobal Košmrl, prof.

Nakon održanih edukacija učenici su ispunili anketu u kojoj su iskazali zadovoljstvo održanim edukacijama.  

Većina učenika, više od 90 % prisutnih učenika izjavilo je da im se svidjela edukacija, a svi učenici žele sudjelovati u sličnoj edukaciji. Najviše su im se svidjeli primjeri iz stvarnog života, a najmanje sam početak gdje im neki osnovni pojmovi nisu bili jasni. Za sljedeću edukaciju odabrali su temu „Kriptoimovina – prolazan trend ili budućnost novca?”.  

Snježana Šišić, prof.